NHR brani boje Hrvatske u raspravi o Titu s povjesničarima iz Srbije i BiH

2017-08-02T12:13:50+00:00 30.06.2017.|Novosti|

Član Predsjedništva stranke Neovisni za Hrvatsku, dr. sc. Tomislav Jonjić sučelio je svoje stavove u žestokoj raspravi o Titu s povjesničarima iz Srbije i BiH prilikom gostovanja u političkom magazinu Crvena linija N1 televizije, 30. lipnja 2017.

Član Predsjedništva stranke Neovisni za Hrvatsku, dr. sc. Tomislav Jonjić u žestokoj je raspravi o Titu sučelio svoje stavove s povjesničarima iz Srbije i BiH. Dr. sc. Jonjić gostovao je u političkom magazinu Crvena linija N1 televizije, 30. lipnja 2017.

Dr. sc. Tomislav Jonjić je, obrazlažući razloge pokretanja inicijative za preimenovanje Trga maršala Tita u Zagrebu, istaknuo kako se u Hrvatskoj manifestira sustavan otpor spram komunističkog režima počevši još od svibnja 1945., kada Josip Broz Tito ponovo restaurira Jugoslaviju po uzoru na sovjetski boljševizam, pa sve do svibnja 1990. godine. Otpor spram jugoslavenskog i komunističkog režima u Hrvatskoj vidljiv je prvotno kroz političku borbu hrvatske emigracije, koja nije bila malobrojna niti beznačajna, te kroz tragične sudbine velikoga broja hrvatskih ljudi koji su zbog svog otpora spram jugoslavenskog komunističkog režima završili u tamnicama ili ubijeni u strašnim zločinima.

– U kontekstu hrvatske nacionalne povijesne perspektive, Tito je simbol Jugoslavije i komunizma, a Jugoslavija je negacija Hrvatske, a komunizam je negacija demokracije, ističe dr. sc. Jonjić.

– Raspravu o promjeni imena trga pogrešno je svoditi na raspravu o fašizmu i antifašizmu. Hrvati imaju bogatu nacionalnu povijest ustanaka protiv fašizma i u Hrvatskoj povijesti nećete naći ijedan prosvjed protiv antifašizma, jer antifašizam je pozitivna vrijednost europske kulture i civilizacije 20. stoljeća.

– Režim Josipa Broza Tita je poubijao ili pozatvarao više od 10 000 antifašista kao što su to bili Filip Lukas ili kardinal Stepinac, a više od 600 katoličkih redovnika i redovnica ubijeno je u ime jugoslavenskog komunističkog režima.

– U tim okvirima pogrešno je antifašizam poistovjećivati s jugoslavenskim komunizmom i braniti zločine Josipa Broza Tita u ime antifašizma.

Dr. sc. Jonjić nakraju zaključuje:

– Povijest pišu povjesničari, a ne centralni komiteti niti ideološke komisije centralnih komiteta, vlade ili nekakva vladina povjerenstva. Demokratski je očekivati različite poglede na povijest, no kada se realno pogledaju činjenice svi se narodi bivše Jugoslavije moraju suočiti s činjenicom da im jugoslavenski komunistički režim nije donio ništa dobro.

Snimka političkog magazina Crvena linija, N1 televizija, 30. lipnja 2017.