Kontroverza oko spomen obilježja poginulim braniteljima HOS-a nametnuta je od ‘stanovitih politikanata’ koji su iskoristili to pitanje u svrhu političke trgovine i ucjene hrvatske Vlade

2017-10-12T20:17:31+00:00 7.09.2017.|Događanja, Novosti|

U ozbiljnoj državi koja je nastala u ratu i stradanju ne može se voditi rasprava o tome treba li spomen obilježja sa zakonitim simbolima ratnih postrojbi biti istaknuta bilo gdje u Hrvatskoj. O tome u stvarnosti uopće ne postoji politička podjela, ona je nametnuta od ‘stanovitih politikanata’ koji su iz dnevno-političkih razloga nametnuli ovu temu u svrhu političke trgovine i ucjene hrvatske Vlade, istaknuo je dr. sc. Zlako Hasanbegović, politički tajnik NHR, prilikom gostovanja u emisiji Otvoreno HRT-a.

Zlatko Hasanbegović istaknuo je da je i kao povjesničar i kao političar jasno rekao da nema nikakve sumnje da je “Za dom spremni” neodvojivi dio baštine ustaškog pokreta te da se u tom cjelovitom obliku ne pojavljuje prije razdoblja ustaškog pokreta i kasnije NDH. Druga činjenica je da napose 2017. godine u modernoj Hrvatskoj nema razloga za posezanje za bilo kakvim simbolima propalih političkih baština ili poražene NDH, posebice mladih ljudi jer to mogu zlorabiti oni koji u svakoj hrvatskoj državi vide ustašku državu. Međutim, postoji ključna iznimka. Mi poznajemo “Za dom spremni” i kao sastavni dio zaknitog znakovlja jedne hrvatske vojne postrojbe i oko toga ne smije biti rasprave.

– Nažalost, cijela kontroverza oko spomen-ploče poginulim braniteljima HOS-a u Jasenovcu nametnuta je od ‘stanovitih politikanata’ koji su iskoristili to pitanje u svrhu političke trgovine i ucjene hrvatske Vlade i Hrvatske demokratske zajednice, koja je nažalost pristala na te manipulacije.

– Ovo je prvorazredno političko pitanje koje zahtijeva političke i državničke odluke. Oni koji nisu u stanju nastupati kao državnici, ne mogu prenositi teret svoje nesposobnosti na povjesničare, rekao je Hasanbegović.

Hasanbegović je rekao da podjele iz prošlosti ne mogu nestati te da se ne može stvoriti zajednički sveobvezujući pogled na prošlost:

– Postoje različita povijesna iskustva, različita obiteljska iskustva, različite traume. Mi ne trebamo posezati za totalitarnim pristupom gdje bi se nametnuo, dekretirao jedan pogled na prošlost. Mi moramo postići minimalno suglasje o tome što su temeljne vrednote na kojima počiva moderna hrvatska država u institucionalnom smislu.